Uzroci i dijetalan pristup liječenju
KAKO PREPOZNATI MIGRENU?
Rijetko se što u stanjima koja nisu opasna po život može usporediti s okrutnom nasilnom upornošću migrene, i njenog ograničavajućeg pečata na svakodnevicu, gdje želite odustati od posjedovanja ove glave na nekoliko sati ili dana.
Gledamo li tijelo gotovo mehanistički kao dobro uigran savršeni stroj, glava je komandna ploča. Percipiramo li ga kao prekrasnu uštimanu simfoniju bioloških instrumenata, glava je dirigent, a holistički uravnoteženi pristup vjeruje da je sustav oštećen ako svi njegovi jednakovrijedni članovi ne funkcioniraju optimalno.
Nepredvidiva, neumorna, nemilosrdna migrena ne diskriminira s obzirom na dob, socio-ekonomski položaj ili životni stil i, nakon tenzijske glavobolje, najčešći je oblik glavobolje u općoj populaciji te ima i komponentu genetskih čimbenika koji na rizik migrene utječu 30 %, a 70% čine faktori iz okoliša.
Do sada je utvrđeno da će se nešto češće pojavljivati kod žena, a karakterizira ju umjerena do jaka, (uglavnom) jednostrana, pulsirajuća glavobolja koja traje od 4-72 sata.
Ciklički je poremećaj koji se vraća periodično, na mjesečnoj ili sezonskoj bazi i u većini slučajeva distinktivno se odaje zahvaćanjem polovice glave.
Kao da bol sama po sebi nije dovoljna, migrena voli pozvati i kolege koji dodatno narušavaju kvalitetu života – mučninu, smetnje vida i povraćanje. Kada govorimo o smetnjama vida s migrenom često povezujmo tzv “auru” tj. poremećaje vidnoga polja koji mogu trajati od nekoliko minuta do sat vremena, a služe kao prilično pouzdani glasnici nadolaska migrene, prije no što se napad glavobolje razvije do maksimalne jačine.
Aura bismo mogli objasniti kao pasliku preko vizure koju gledamo, kao vizualne efekte preko vidljivog u obliku treperenja svjetlosti u rubovima vidnog polja, namreškane vodene površine ili šarenih krugova, naizgled gubitka djela vidnog polja gdje, recimo, ne možete pročitati neka slova riječi ili vidjeti drugi dio sugovornikova lica.
No iako je svaka migrena glavobolja, nije svaka glavobolja migrena. Glavobolje se dijele na primarne i sekundarne. U primarne se ubrajaju migrena, tenzijska glavobolja, tzv. cluster glavobolja (i druge trigeminalne autonomne cefalalgije) te ostale primarne glavobolje (glavobolja provocirana kašljem, naporom ili seksualnom aktivnošću, tzv. probadajuća glavobolja).
Za one koji pate od ovoga stanja napad migrene doista jest napad, nasilna intruzija koja varira od manje nelagode pri obavljanju svakodnevnih zadataka pa sve do točke gdje su rad i svakodnevni osnovni zadaci gotovo nemoguća misija, a bol traži nepomično čekanje da prođe. Preferabilno u mraku. Tako je. Migrenu ujedno karakterizira i osjetljivost na svjetlost te će osobu baciti u vampirsku potragu za mračnim mjestima gdje se mogu nadati sutrašnjici bez boli. Migrenska glavobolja nije vaša obična “blagi mamurluk, nisam si baš super, ali nastavljam dalje” glavobolja. Ona se odvija u četiri specifične faze sa subjektivno prijavljenim različitim tipovima i jačinom boli.
Faze kod migrenske glavobolje:[1]
1. Prodromalna faza
2. Aura
3. Glavobolja
4. Postdromna faza
Klinička slika migrene ne diktira nužnost sve četiri faze pa se migrene dijele na one s aurom, bez aure i ostale.
ZAŠTO MIGRENA?
Voljeli bismo imati jedno definitivno rješenje, jednog jedinog krivca na kojeg je lako uprijeti prstom kao uzročnika migrenskih paklenih predgrađa, no to je nemoguće.
Suvremena znanost još uvijek ne razumije u potpunosti mehanizam migrenske glavobolje te ostaje mnogo nepoznanica, ali umjesto direktnog optužujućeg prsta možemo sumnjati na sukrivca – hipotalamus – koji bi mogao imati velik utjecaj na razvoj migrene. Hipotalamus je važan dio strukture mozga koji kontrolira cikluse budnosti i sna, osjećaj gladi i sitosti, regulira tjelesnu temperature i još puno toga.
Ova regulatorna hipotalamička funkcija sudjeluje i u spomenutoj cikličkoj manifestaciji migrena na dnevnoj, mjesečnoj ili sezonskoj bazi te se funkcija regulacije hormona i mjesečni nadolazak migrene povezuje s menstrualnim ciklusom i pojačanom učestalošću migrena u ženskoj populaciji.
Za sada najbolje proučeni mehanizam koji objašnjava pojavu migrenske glavobolje slijede pet koraka. Kreće s vazodilatacijom, a završava sa bolnim podražajem I samom boli.
OKIDAČI I FAKTORI TALOŽENJA
Unatoč svom trudu koji se ulaže u razumijevanje, prevenciju i pokušaje olakšanja simptoma migrene, jedno od područja od značajnog interesa luta susjedstvom “bolje spriječiti nego liječiti” mudrosti” fokusirajući se okidače, pokretačke čimbenike ili ono što nazivamo faktori taloženja koji doprinose pojavi migrene, no iznimno je teško prikupiti dokaze o bilo kojem specifičnom faktoru taloženja koji bismo definitivno mogli povezati s početkom migrene[2], tražeći onu posljednju travku slame koja služi kao prijelomna točka.
Kao poznati i dobro istraženi čimbenici migrene i tenzijske glavobolje stoje:
fizički i psihički stress, napori, gladovanje-post, nedovoljno sna, umor, hrana (čokolada, vino, sirevi, pržena masna hrana, morski plodovi…), nadmorska visina, jaki mirisi, izraženi zvukovi I sl.
MIGRENA NA TANJURU
Kao i obično, vraćamo se na tanjure – svjesni da su stvari koje činimo i odluke koje donosimo svakodnevno (u ovome slučaju nekoliko puta dnevno) mnogo važnije za zdravlje od povremenog detoxa ili novogodišnje motiviranog tjedna zdravlja. Studije potvrđuju učinak hrane na razvoj migrene, no ne mogu jednoglasno ukazati na jednu namirnicu ili skupinu namirnica.
Ipak, najčešće istraživane namirnice kao okidači su neke egzotične, ali i neke svakodnevne namirnice: čokolada, nitriti, prehrambeni aditivi, biogeni amin, hrenovke, mononatrijev glutamat, alkohol, vino, crno vino, žestoka pića, masna hrana, mliječni proizvodi, sir, mlijeko, sladoled, jaja, tropsko voće, agrumi, umjetna sladila, meso, čaj, kava, kofein, plodovi mora, cola, azijska hrana.
Broj istraživanja je popriličan, no i dalje bez konsenzusa, te pokazuje značajne varijacije te čak i međusobna opovrgavanja, Stoga nije lako predstaviti meta zaključke već ćemo se ovdje morati zadovoljiti smjernicama koje bi mogle pomoći onima s čestim migrenama.
Kada je u pitanju povezanost alkoholnih pića i migrene, ona se odnosi samo na prekomjeran unos alkohola, no to ne čudi jer zlouporaba alkoholnih pića, pogotovo kronična otvara vrata mnogim patologijama. Također, na našu duboku žalost, čokolada se često spominje kao mogući okidač za migrenu, ali istraživanja još uvijek nisu uspjela u potpunosti potvrditi tu poveznicu.
Postoje studije koje su naglasile određenu vezu između konzumacije čokolade i pojave migrene, no nisu sve čokolade stvorene iste – mliječna čokolada s puno dodanog šećera ili tamna gorka crna čokolada nemaju isti učinak na tijelo.
Jedna studija je s glavoboljama povezala uz alkoholna pića i čokoladu povezala i sir, definirajući kako ovi čimbenici mogu izazvati migrenu i napetost. Također je utvrđeno da veći unos masne hrane može utjecati na pojavu migrene u oko 17% slučajeva, a smanjenje unosa masnoća za vrijeme trajanje migrene pokazalo se korisno u smanjenju trajanja i intenziteta migrene.
Mlijeko ima vrlo malen utjecaj na pojavu migrene, dok sir ima nešto veći, a mononatrijev glutamat se pokazao kao okidač u manjem broju ljudi. Neka istraživanja su pokazala da se ne radi o jednoj namirnici već kombinaciji različitih prehrambenih proizvoda. Primjerice, vino i čokolada, agrumi s čokoladom i sirom, te čokolada i agrumi.
POTENCIJALNA DIJETALNA RJEŠENJA
Iz ovoga bismo mogli zaključiti da je dio nejasnoća u jasnoj definiciji ključnih okidača naša osobna biorazličitost tj. kako je svačije tijelo svoj zasebni sustav – manje ili više osjetljiv na određene čimbenike – tako je izgledno da ćemo ostati na sugestijama nauštrb jednog definitivnog odgovora.
Ipak, čak i bez jedne definitivne teorije, osobe koje pate od migrene trebaju biti educirane o ovim mogućim okidačima i faktorima koji mogu izazvati simptome kako bi mogli isprobati različite varijante eliminacije, i donijeti zaključke prilagođene vlastitom tijelu i potrebama. [3]
Ovo je logičan nastavak napokon iznova rastuće svijesti o medicini i nutricionizmu kao visoko individualnim praksama koje uzimaju u obzir osobne različitosti, bez utopijske zablude o jednom uzročniku i jednom univerzalnom rješenju koje odgovara svima.
Dijete koje su do sada istraživane kao moguće preventive i olakšanje za migrenske glavobolje uključuju:
- Eliminacijska dijeta upravo su ono što naziv opisuje – dijete koje eliminiraju namirnice ili skupine namirnica identificirane kao prehrambeni okidač. Opasnost eliminacijske dijete je izbacivanje mnogo namirnica što može dovesti do pothranjenosti ili nutritivnog deficita, te, kod onih prijemčivih za poremećaje u prehrani, mogu stvarati stres i dovesti do psihičkih promjena samih pacijenata.
- Keto dijeta navodi se kao obećavajuća dijeta za neurološke bolesti, a u studijama se pokazalo da može biti dobar početak učinkovite profilakse za migrene. Ketogena dijeta bazira se na smanjenju unosa ukupnih ugljikohidrata.
- Os crijeva – mozak- Napadaji migrene nerijetko su povezani s gastrointestinalnim smetnjama i upravo je to jedan od razloga proučavanja prehrambenih okidača kao uzročnika migrene.
Čini se da ovdje postoji petlja jer se gomilaju dokazi koji ukazuju da biološki mehanizmi migrene mogu utjecati na odabir hrane, koji tada može posljedično utjecati na manifestaciju bolesti.
Neke studije su čak sugerirale poveznicu između migrene i upalnih bolesti crijeva i celijakije, te pokazuju da modulacijom crijevne mikrobiote možemo utjecati na razne bolesti (recimo Parkinsovu bolest). Postavlja se pitanje može li ova nutricionistička intervencija utjecati i na pojavu migrena. Konkretni zaključci još se čekaju. [4]
HRABRO, SRETNO I MUDRO NAPRIJED!
Put prema olakšanju migrene slijedi razne puteve, one znanstvene na svjetlu, ili vaše osobne momente samopomoći u zamračenim prostorijama. Možda nemamo sve odgovore (još) no uz razumijevanje i individualizirani pristup vjerujem da je olakšanje moguće.
Iako još uvijek postoje nepoznanice i razlike u rezultatima istraživanja, važno je razgovarati s kvalificiranim zdravstvenim stručnjacima, pratiti preporuke, ali uz to i slušati svoje tijelo i prepoznati osobne okidače te usvojiti zdrave životne navike koje mogu donijeti značajno olakšanje. Nitko od nas nije savršen i neće uvijek provesti svaki plan bez greške, no budite ljubazni prema sebi.
Ukoliko ste recimo primijetili da Vam dugi boravak u glasnoj prostoriji okida migrenu ili Vam smetaju čokolada, alkohol ili aditivi u hrani, pokušajte minimizirati ove situacije i konzumaciju koliko život dopušta. Za pitanja, savjet, i sugestije uvijek sam tu i pokušat ću pomoći benefitom iskustva u dugogodišnjoj praksi.
Do tada – Nadam se da će vas migrena zaobići, uživajte u životu, budite mi dobro, dobar tek i dobro Vam zdravlje dobri ljudi. Voli Vas Alma.
Alma Bunić, dipl.ing.preh.teh. univ.spec.nutr.
[1] Migrena i patogeneza, dijagnostika, klinička slika
prof. dr. sc. Vida Demarin, mr. sc. Vlasta VukoviÊ
KB “Sestre milosrdnice”, Klinika za neurologiju, Referentni centar za neurovaskularne poremeÊaje Ministarstva zdravstva RH, Zagreb
[2] Migrena i tenzijska glavobolja u Hrvatskoj: Populacijsko istraživanje faktora taloženja – R Živadinov, K Willheim, D Sepić-Grahovac, Jurjević, M Bučuk, O Brnabić-Ražmilić, G Relja, M Zorzon, 2003. (sagepub.com) https://journals.sagepub.com/doi/10.1046/j.1468-2982.2003.00544.x#bibr3
[3] https://academic.oup.com/nutritionreviews/article/70/6/337/1847
[4] Slavin M, Li HA, Frankenfeld C, Cheskin LJ. Što je potrebno za prehrambene preporuke za migrenu utemeljene na dokazima: poziv na djelovanje za istraživanje prehrane i mikrobioma. Glavobolja. 2019. listopad;59(9):1566-1581. Doi: 10.1111/glava.13658. PMID: 31603554.
Croatian