HOLIZAM I MULTIPLICITET
Da vas je kojim slučajem rulet života postavio u neko drugo vrijeme i mjesto, da se vaš put rasplitao stoljećima ili tisućljećima prije i da je zdravlje i vitalnost bilo pod paskom recimo šamana prije uspona zapadne medicine, kineskog liječnika koji vas je gledao kao jedinstvo tijela, uma i duše, bića usađenog u svakodnevicu zajednica i navika, ili da ste pak bili pod Hipokratovom (da, baš onaj iz liječničke zakletve) paskom ne biste bili samo skup organa.
Bili biste holističko biće koje zahtjeva jednaku takvu njegu. Suvremena zapadnjačka medicina donijela je napredak, i procvala pod motom “Podijeli pa vladaj” – specijalističkim pristupom svakom organu zasebno – stvarajući tako višestruke discipline ograđene i zaštićene u svom malenom svemiru.
No zbroj je više od sume dijelova, i ovaj razvoj, inicijalno na uštrb funkcioniranja tijela kao cjeline, rastućim brojem studija okreće se ponovo holizmu i sve više priznaje nemogućnost specijaliziranih poddisciplina da se nose s ukupnom kompleksnošću tijela i zdravlja te fizičke i psihološke vitalnosti. Ovdje se koncentriramo na vezu mozga i crijeva i utjecaja crijevne mikrobiote na psihičku otpornost, dobrostanje i zdravlje.
ŠTO JE MIKROBIOTA?
Teška 1-2 kilograma, mikrobiota je zbirno ime za sve mikroskopske žive organizme koji nastanjuju naš probavni trakt, za ukupnu crijevnu floru sastavljenu od zaposlene, živahne i suradnji naklonjene kohorte bakterija, gljivica i virusa. Da vas netko upita koji organ u tijelu prednjači po broju po život važnih biokemijskih reakcija, mogli biste poželjeti odgovoriti – jetra.
No, ovaj naramak mikroskopskih pratitelja premašuje jetru broju biokemijskih reakcija te je ujedno i individualan, tj. svaki čovjek ima vlastiti mikrobiotski profil jedinstven poput otiska prsta uzgojen sijanjem majčine mikrobiote in utero prije rođenja, porodom, izloženosti okolišu i faktorima životnog stila poput prehrane, klime i interakcija.
Uloga mikrobiote je višestruka i uključuje, no nije ograničena na, modulaciju imunološkog sustava, otpornost na patogene i zaštitu od alergija, reguliranje propusnosti crijeva, poboljšanje nutritivnog statusa organizma tj. apsorpciju nutrijenata i minerala, sintezu B vitamina, K vitamina, proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina, te regulaciju upalnih procesa. Bitno je upamtiti da je upala prirodna reakcija u svrhu obrane organizma, no kronična tiha upala nije, a naša mikrobiota nam u tom može pomoći ili odmoći, ovisno tretirao li je s poštovanjem.
MIKROBIOTA KAO PSIHOBIOTA
Veza crijeva i mozga više nije diskutabilna i sve veći broj studija pokazuje direktnu vezu između zdravlja i ravnoteže mikrobiote i psihičkih stanja, čime mikrobiota dobiva novu ime – psihobiota. Ova veza nije monolog jednog sustava koji vlada nad drugim. Mozak nije onaj koji zapovijeda kako smo skloni vjerovati u fragmentarnom pogledu na tijelo.
Ova veza je veza u punom smislu riječi, odnos koji cvate u dijalogu, dvosmjerna komunikacija i petlja povratne sprege. Stres, raspoloženje i kronična napetost utječe na mikrobiotu. Ovo ste mogli primijetiti i sami. Većina ljudi će za vrijeme, ili direktno nakon izuzetno stresnog razdoblja, iskusiti neke probavne smetnje ili se razboljeti zbog oslabljenog imuniteta koji se većinski nalazi u crijevima.
S druge strane mikrobiota kao psihobiota, i njezini metaboliti, utječu na stanje mozga regulirajući raspoloženje te uzrokujući ili pojačavajući stanja poput depresije i anksioznosti. Ovoga smo također svjesni iskustveno.
Nakon dugotrajnog razdoblja hedonizma i pretjerivanja u, recimo, alkoholu, masnoj hrani ili pak hiperkonzumaciji visokoprerađenih ugljikohidrata i šećera, uskoro ćete se početi osjećati letargično, boležljivo, tromo, možda ćete iskusiti neobjašnjivi napadaj panike, anksiozna stanja koja naizgled nemaju uporišta u stvarnosti života ili pak utonuti u depresivna stanja bez konkretnog razloga. Ove mentalne manifestacije mogu biti posljedica disbioze crijevne mikrobiote.
INDIREKTAN UTJECAJ LIJEKOVA NA RASPOLOŽENJE
Neprijatelj broj 1 – antibiotici. Samo ime već prilično dobro opasava funkciju – anti- bios = protiv života. Ponekad nužni i zasigurno jedan od vrijednih stupova suvremene medicine, antibiotici preslobodnom i dugotrajnom uporabom uzrokuju kaskadu štete u organizmu, desetkujući mikrobiotu bez diskriminacije i odnoseći sa sobom kolonije korisnih organizama, baš kao i štetnih. Sistemska šteta kreće iz crijeva i povezanost antibioticima uzrokovane disbioze i porasta rizika od depresije nije više anegdotalna.
Također, još jedan krivac su substance koje se direktno upliću u probavni ciklus – IPP-ovi tj. lijekovi za snižavanje kiseline u želucu. Studija koja je uključivala 18000 slučajeva osoba iznad 20 godina starosti konkluzivno je dokazala da dugotrajna uporaba IPP-a donosi veći rizik od depresije i crnih misli. Sukladno, suprotna studija potvrdila je korelaciju pokazavši da je ukidanjem IPP-a kod osoba iznad 75 godina u 14% slučajeva došlo do značajnog smanjenja lošeg raspoloženja.
KOMPROMITIRANA CRIJEVNA BARIJERA I DEPRESIJA
Crijeva zaista čine naš najveći imunološki organ. Postoji nekoliko puteva metabolizma triptofana (prekursora serotonina za koji znamo da ima direktan utjecaj na raspoloženje). Jedan od njih je kinurenin koji je pod direktnim utjecajem crijevne mikrobiote. Neotkrivena i netretirana disbioza crijeva može dovesti do propusnosti crijeva gdje substance koje bi trebale ostati unutar probavnog trakta prolaze barijeru sluzi i crijevnih stanica, završavajući u krvotoku gdje im nije mjesto.
Crijeva imaju nekoliko sustava zaštite upravo zato što neki metaboliti nikada ne smiju završiti u drugim dijelovima organizma. Ove dislocirane substance dovode do sistemske upale, endotoksemije, koja se povezuje s ometanjem normalne funkcije središnjeg živčanog sustava. Upravo se toksičnost metabolitima iz kinurenin puta može smanjiti dijetetskom intervencijom, tj vraćanjem ravnoteže crijevne mikrobiote uz korištenje probiotika i prebiotika kako bismo ponovo potakli rast korisnih kolonija mikroorganizama.
Disbioza je, najjednostavnije objašnjeno, promjena u sastavu mikrobiote koja dovodi do više lipopolisaharida u lumenu crijeva, direktno uzrokujući propusnost crijeva, endotoksemiju, tihe upale i smanjenje proizvodnje butirata koji štiti sluznicu crijeva. Višak lipopolisaharida dovodi do sistemske upale i porasta citokina te promjena u funkciji krvno-moždane barijere povezane s depresivnim stanjima i porastom jutarnjeg kortizola.
Značajno je napomenuti kako sastav mikrobiote može utjecati i na reakciju na stres. Zdrava populacija bifidobakterija umanjuje odgovor organizma na stres dok kolonizacija Escherichijom Coli pojačava odgovor na stres, a visoka koncentracija proteobakterija povećava šanse za depresiju i nagle promjene raspoloženja. Stoga, promjene uobičajenog odgovora na stres ili nadolazak psiholoških stanja nekarakterističnih za vas može značiti promjenu prevladavajućih bakterija mikroflore na koju, uz gore navedene lijekove, najviše utječe i prehrana.
Zapadnjačka prehrana koja se sve više bazira na šećeru, štetnim mastima, visokoprerađenim namirnicama s mnoštvom aditiva te manjkom vlakana, posebice je pogodna za nagli porast tjelesne težine i razvoj disbioze.
OPORAVAK I BRIGA O CRIJEVIMA ODLUKAMA NA TANJURU
Još jednom za kraj vraćamo se sržnom postulatu samog Hipokrata – hrani kao lijeku. Disbioza se nije dogodila trenutno pa ni lijek nije jedan obrok cjelovitih namirnica. Liječenje prirodnom intervencijom u prehranu zasniva se na konzistentnosti. Pronađite svoj “zašto” i krenite ka povratku životnog elana i vitalnosti svakodnevnim malim odlukama prateći ove smjernice koje se baziraju na biljnoj ishrani i postulatima mediteranske prehrane.
SMANJITI:
– Unos masti
– Prehrambene aditive (visoko prerađene namirnice, grickalice, “praktične” gotove obroke, brzu hranu…)
– Pesticide (birajte lokalno uzgojeno povrće od pouzdanih uzgajivača kada je god moguće, nađite kumicu kojoj vjerujete)
– Fruktozni sirupi (bezalkoholna gazirana pića, industrijski proizvedeni voćni sokovi i koncentrati…)
– Kroničnu konzumaciju alkohola (više od dnevne doze – 1 žestica, 1 dcl vina, 2 dcl pive)
POVEĆATI:
– Unos laktobacila i bifidobakterija (jogurt, suplementi…)
– Unos FOS-a, GOS-a, laktuloze i kombinacije istih
– PHGG
– Inulin
– Vlakna bagrema, mimoze
– Vlakna iz cjelovitog povrća
– Polifenole
– Rezistentni škrob
– Fermentiranu hranu – kimchi, kombucha, kiseli kupus
Holizam se fragmentirao u višestrukost, samo da bi se na kraju, mudriji, vratili na ishodište u kojem sve glasnije priznajemo validitet međudjelovanja svih tjelesnih sustava i simbiozu s organizmima koji žive u i na našem tijelu. Ne jedemo samo za sebe. Jedemo za čitavi ekosustav mikroorganizama. Pobrinimo se za njih i oni će se stostruko pobrinuti za nas.
Kao i uvijek, nadam se da ste u ovim recima pronašli nešto korisno za sebe. Dobar vam tek i dobro zdravlje dobri moji ljudi.
Voli vas Alma
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/4639749
Psychobiotics in mental health, neurodegenerative and neurodevelopmental disorders – PMC (nih.gov)
https://doi.org/10.1080/10408398.2021.1920884
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36933753/https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36502554/
Croatian