SIFO – prerastanje gljivica u tankom crijevu – CANDIDA
SIFO i SIBO
SIFO (Small intestinal fungal overgrowth) – prerastanje gljivica u tankom crijevu nije isto što i SIBO (Small intestinal bacterial overgrowth) – prerastanje bakterija u tankom crijevu, iako se stanja često pojavljuju zajedno, gdje SIFO uglavnom ostaje nedijagnosticiran. Razlog ovome je slabije istraženo područje u usporedbi sa SIBO-m.
Postoji samo nekoliko relevantnih studija koje se odnose direktno na SIFO, a ne postoje ni pouzdane metode dijagnostike kojima bi se sa sigurnošću utvrdila ozbiljnost gljivičnog prerastanje u tankom cijevu, koje se dakako može pojaviti i na drugim sluznicama u organizmu. Jedna od studija koja jasno postavlja SIBO i SIFO bok uz bok po učestalosti pojavljivanja navodi skupinu 150 subjekata od koji je kod 94 utvrđeno prerastanje. 38/94 (40%) je imalo SIBO, 24/94 (26%) SIFO, dok je 32/94 (34%) miješano SIBO/SIFO. [1]
DISBIOZA MIKROBIOMA
Kao što je pjesnik John Donne ustvrdio prije četiri stoljeća “Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe” referirajući se na našu pripadnost cjelini. Ovaj sentiment jednako vrijedi i na razini pojedinca kao kompleksnog mikrobioma u simbiozi s vlastitim bakterijama, gljivicama i virusima bez kojih život ne bi bio moguć. Na prevrtljivoj pozornici crijevnog mikrobioma bakterije su superzvijezde u koje je uloženo mnogo istraživačkih resursa, dok su gljivice pale u drugi plan iako su jednako problematične. Nedostaje fundus pouzdanih saznanja i na njima izgrađenih metoda analize, detekcije i prikladnog liječenja kako bi se vratila ravnoteža koja osigurava dobrobit i dugoročno zdravlje organizma.
Neliječeno prerastanje (bakterija i) gljivica kompromitira zdravlje čitavog gastrointestinalnog trakta, udarajući ravno na izvor gdje se nalazi najveća koncetracija imunološkog odgovora tijela. Kaskada po raspadu ove ravnoteže rezultira autoimunim promjenama koje mogu dalje utjecati na sve ostale organe u tijelu, depresivnim i anksioznim poremećajima te zamjetnim manjkom seratonina koji ruše emocionalno iskustvo užitka življenja i kvalitetu života, atopijskim dermatitisom i drugim problemima s kožom, smanjenim protuupalnim djelovanje organizma i sl.
NEPOUZDANI DIJAGNOSTIČKI ALATI I PROCESI
SIBO je već prilično ustoličio svoje mjesto u medicinskoj literaturi te su prihvaćene učinkovite metode liječenja. No liječnici se često zadovolje SIBO dijagnozom kao univerzalnim uzrokom nedijagnosticiranih kroničnih probavnih smetnji, te ne testiraju osobu dalje na moguću prisutnost gljivica, protozoa i preosjetljivost na namirnice, sastojak namirnica ili skupine namirnica.
U prethodno spomenutoj studiji SIFO je u većini slučajeva uzrokovala Candida, koja je ujedno i najčešće gljivično oboljenje kod ljudi. Kao sastavni dio normalnog mikrobioma ne predstavlja nikakav problem dok je ostatak zdravog mikrobioma drži pod kontrolom. Problem se javlja kada, iz bilo kojeg razloga (uzimanje antibiotika, stres, prehrana preopterećena visoko prerađenim ugljikohidratima i šećerima, pad imuniteta), normalna homeostaza mikrobioma biva poremećena.
Već spomenuti problem je nedovoljna pouzdanost testova. Dok za SIBO postoje neinvazivni testovi poput izdisajnog testa ili testa iz stolice, kod Candide test iz stolice može pokazati prisutnost Candide no nije pouzdan za određivanje količine stvarne Candide u tijelu, tj. mogućnosti prerastanja te nam ne govori dovoljno. Mnogo pouzdaniji način utvrđivanja povišenog razmnožavanja Candide u organizmu je testiranje antitjela na određene vrste – IgA, IgG, IgM antitjela na candidu i imuni kompleks su uspješniji te nam mogu dati pouzdaniji trag.
ČESTI SIFO SIMPTOMI
Gljivice su žive. Tijekom životnog ciklusa i razmnožavanja proizvode metabolite i toksine koji uzrokuju nepoželjne nuspojave. Candida u probavnom traktu uzrokuje grčeve, proljev, zatvor, nadutost, mučninu i vjetrove, dok na drugim sluznicama poput vaginalne može uzrokovati crvenilo, otekline, svrab, bol pri penetraciji, gusti bijeli iscjedak, kao i endometriozu i cistitis.
Nusprodukti gljivica, bez obzira na zahvaćenu sluznicu, se taloženjem u tijelu posebice odražavaju na kognitivne funkcije. Neki od najčešćih simptoma Candide uključuju upravo bezrazložni umor, mentalnu maglu, smanjenje koncentracije i bistrine razmišljanja te generalni osjećaj smanjenih kognitivnih sposobnosti. Dođu li nusprodukti u krvotok, recimo u slučajevima oštećene i porpusne crijevne membrane mogu dovesti do artritičnih bolova u zglobovima.
KRONIČNI POVRATAK SIMPTOMA
Nerijetko je slučaj da je liječenje SIBO-a ili SIFO-a uspješno samo trenutno te se nakon nekog vremena simptomi uporno vraćaju kako se bakterijske ili gljivične kulture rasplamsaju. U tom slučaju je ključno porvjeriti stanje protozoa koji uzrokuju vraćanje simptoma, bilo da se radi o kroničnoj nadutosti, refluxu, dugoročnim zatvorima nakon proljeva i sl.
Protozoe mogu biti prisutne i bez simptoma. Jedan od čestih, otpornih i ustrajnih je Bastocystis koji se prilično teško rješava. U ovom slučaju najbolje djeluje medicinska terapija uparena s biljnom prehranom koja će uspješno regenerirati crijeva. Kod protozoa je ujedno važno koristiti filtriranu, pročišćenu vodu. Rješavanjem disbalansa mikroorganizama koji nas zovu domom ujedno se poboljšava i IBS tj. stanje iritabilnog crijeva.
ZANIMLJIVA KORELACIJA ZA UPAMTITI
U staničnoj stijenci gljivica nalazi se protein hifalne stijenke1 koji je po svojoj strukturi sličan proteinu glijadinu iz glutena. Stvaranjem antitjela na gljivice unutar organizma možemo izazvati i reakciju na gluten, pa je ovo nešto za razmotriti ukoliko ste iznenada otkrili mnogo manju toleranciju ili preosjetljivost na gluten.
HRANA ZA POVRATAK MAKROBIOTIČKE RAVNOTEŽE
Superhrana koja liječi:
5g PHGG (djelomično hidrolizirane guar gume) dnevno, psilijum ljuskice, crno grožđe, kora jabuke, crvena, crna riža, crna leća, lanene sjemenke, chia sjemenke, borovnice, ribizle crne, ljubičasti batat, konoplja sjemenke, orašasti plodovi, zeleno povrće sirovo, zeleno lisnato povrće.
Eliminirajte i izbjegavajte
Žitarice koje sadrže gluten, slatko voće visokog glikemijskog indeksa, rafinirane šećere te visoko prerađenu hranu bogatu šećerima, mliječne proizvode poput sira, vrhnja i mlijeka, rafinirana biljna ulja, suhomesnate proizvode, pretjeranu konzumaciju kofeina i alakohol.
Ne znate li od kuda početi, držite se ovog jednostavnog pravila:
Što dobre bakterije vole? Što ih izuzetno veseli? Čemu se nadaju svaki puta kada čuju zveket posuđa? Vlakna, vlakna, vlakna! Tj. barem 35 g vlakana dnevno za održavanje ravnoteže.
Sjajan Vam dan i dobar, zdravi tek!
[1] Dysmotility and ppi use are independent risk factors for small intestinal bacterial and/or fungal overgrowth; https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3764612/
Croatian