Uloga vagus živca u komunikaciji mozga I crijeva
Sve u tijelu je povezano, a komunikacijski putevi poput vagus živca jednako su ključni kao i organski sustavi kojima omogućuju komunikaciju.
U suvremenom zapadnjačkom razumijevanju pojedinac je odvojen, zaseban, jedan i nedjeljiv, a kao njegovo sjedište percipiramo um, za koji vjerujemo da sjedi iza očiju, u mozgu. Skloni smo vjerovati da mozak kontrolira tijelo, da je njegova informacija ključna za oblikovanje kvalitete života. No ako ste ikada pokušali promijeniti naviku, reći tijelu da prestane boljeti, prisilno promijeniti raspoloženje, ubrzo ste se uvjerili da su um i tijelo petlja koja neprekidno komunicira.
Virusni ili bakterijski napad na tijelo, probavne smetnje ili nedostatak sunca utječu na um i raspoloženje. Ni jedan segment organizma ne djeluje u vakumu izoliran od ostalih sustava. Ključne riječi u organizmu su suradnja i komunikacija.
Komunikacija između mozga i crijeva također je dvosmjerna. Iako ovi sustavi mogu komunicirati endokrinim, imunosnim i metaboličkim akcijama, najbrži i najučinkovitiji put komunikacije je neurološki, direktnom putanjom vagus živca. Vagus živac je 10. kranijalni živac i dio je parasimpatičkog živčanog sustava. Sastoji se od 80 % aferentnih (osjetnih) I 20 % eferentnih (motoričkih) neurona. U fiziološkim uvjetima, vagusni živac uključen je u homeostatsku ravnotežu organizma jer je povezan s unutarnjim okruženjem crijeva interakcijom s nutrijentima i/ili crijevnim peptidima. Informacija se prenosi u jezgru medule, glavnog ulaza na kojem se vagus živac spaja s mozgom, u bliskom kontaktu s dorzalnom motornom jezgrom vagus živca. Opravo ova petlja uključena je u regulaciju gastrointestinalnog motiliteta, lučenja kiseline, unosa hrane i sitosti.
Vagus živac ima protuupalna svojstva regulirajući crijeva aktivacijom osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda i oslobađanjem kortizola, te putem vagovagalnog refleksa koji ima učinak antitumorskog faktora nekroze (kolinergički protuupalni put).
Crijeva ljudskog organizma sadrže otprilike 103 – 104 mikroorganizama. Ova apstraktna brojka znači da broj crijevnih mikroorganizama kojima smo dom premašuje broj ljudskih stanica u našem organizmu. Najveća koncentracija ovih organizmima je vrt bakterija nastanjen u debelom crijevu. Količne pojedinih vrsta bakterija variraju od pojedinca do pojedinca, no u zdravih odraslih osoba prevladavaju 2 bakterijske vrste, Bacteroidetes i Firmicutes, uz manje količine Actinobacteria, Proteobacteria i Verrucomicrobia. Ova crijevna mikrobiota sadrži još i eukariote (uglavnom kvasce) te brojne fage. Svi oni izvršavaju ključne životne funkcije. Bez simbioze s ovim mikrobiotskim pokrivačem razgradnja hrane i zdrava ravnoteža nebi bili mogući.
Novija istraživanja ukazuju da disbioza crijevne mikrobiote može utjecati na razvoj brojnih kroničnih bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva i upalnih bolesti crijeva te se problemi gastrointenstinalnog trakta povezuju s pojavom raznih komorbiditeta. Mikrobiota, crijeva i mozak komuniciraju kroz osovinu mikrobiota-crijeva-mozak, a poremećaj komunikacije ove osi uključen je i u patofiziologiju neurodegenerativnih poremećaja. Stres je još jedan istaknuti faktor uključen u patofiziologiju IBS-a I IBD-a, odnosno može modificirati crijevnu mikrobiotu na nepovoljan način stimulacijom simpatičkog živčanog sustava, te istovremenim inhibiranjem vagus živac. Obzirom da vagus živac ima protuupalna svojstva, suprotno tome stres ima naglašeno proupalna svojstva.
Zanimljivo je što se stimulacijom ovog živca mogu liječiti određene gastrointestinalne bolesti kod kojih je komunikacija između mozga i crijeva disfunkcionalna, poput upalne bolesti crijeva. Posljednjih nekoliko desetljeća postoje FDA-odobreni uređaji za električnu stimulaciju vagus živca koji se koriste se u svrhu liječenje epilepsije i depresije. U novije vrijeme, pojavljuje se sve više neinvazivnih uređaja za stimulaciju živca koji se koriste u liječenju migrena, smanjenje simptoma anksioznosti te određena stanja poput sindroma iritabilnog crijeva.
Vagus živac je moguće stimulirati i mnogim prirodnim načinima tj. Malim Intervencijama i promjenama životnog stila poput dubokog i sporog disanja, žvakanja, joge, slušanje glazbe i smijanja.
Stoga ne budi naivac i čuvaj svoj vagus živac. Smiri se, diši, žvači, probaj jogu, slušaj glazbu koja te inspirira, i ne shvaćaj život preozbiljno. Smij se.
https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0896627319301175
https://vitamini.hr/blog/probiotici-sindrom-iritabilnog-crijeva-crijevo-drugi-mozak-14580/
http://perspectivesinmedicine.cshlp.org/content/9/8/a034199.short
https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpsyt.2018.00044/full
Fülling, C., Dinan, T. G., & Cryan, J. F. (2019). Gut Microbe to Brain Signaling: What Happens in Vagus…. Neuron, 101(6), 998–1002.
Croatian