Suvremena medicinska znanost živi u svijetu segmentiranih uzroka i posljedica gdje se organi, tkiva i sustavi promatraju odvojeno kao što bismo promatrali pojedinačne dijelove mehaničkog stroja da utvrdimo kvar. No tijelo (i život) ne funkcionira tako. Uloge se izmjenjuju, preklapaju, i međudjeluju s mutnim marginama. Nešto sasvim maleno kao hormon, ili malena žlijezda poput štitnjače koja ih luči, može mnogo veće sustave baciti na koljena.
Disbalans poput Gravesove bolesti pokreće kaskadu učinaka. Gravesova bolest je jedan od vrlo čestih autoimunih poremećaja koji uzrokuje pretjeranu aktivnost štitnjače, koju nazivamo hipertireoza (za razliku od usporenog rada štitnjače koji se zove hipotireoza). U Gravesovoj bolesti naše vlastito tijelo tijelo kreće u ofenzivu proizvodeći antitijela (najčešće TSI) koja stimuliraju štitnjaču da proizvodi mnogo više hormona no što je potrebno za normalnu funkciju organa i funkcija kojima hormoni štitnjače upravljaju. Ova neravnoteža ubrzava metabolizam i može imati brojne posljedice na zdravlje. Zamislite to kao da ubrzano nepotrebno izgarate (i mentalno i fizički).
Da biste u potpunosti mogli razumjeti opseg i učinak Gravesove bolesti na organizam, potrebno je prvo poviriti u ulogu štitnjače i njenih hormona u simfoniji vitalnosti i zdravlja. Pa krećemo.
Što je štitnjača i zašto je važna?
Štitnjača (koju još zovemo i tiroidna žlijezda) je mala simetrična žlijezda nalik leptiru smještena u prednjem dijelu vrata, tik ispod grkljana. No nemojmo se dati prevarit njenom skromnom veličinom u usporedbi s ostalim organima, jer je njezina uloga u tijelu golema i od životne važnosti. Ona proizvodi glavne hormone koji reguliraju metabolizam – proces kojim tijelo pretvara hranu u energiju, proces koji nam omogućuje da gradimo i popravljamo tijelo elementima iz okoline i zbog kojeg smo živi.
Najlakši način da si predočite što štitnjača radi jest da ju zamislite kao ritam sekciju ili termostat tijela. Možemo imati najsuvremeniji sustav grijanja i hlađenja koji je ljudski um osmislio, no bez termostat je besmislen. Ili ćete sagorjeti ili se smrznuti, ako nemate kontrolu nad mogućnostima sustava.
Glavne funkcije štitnjače:
Regulacija metabolizma
Hormoni T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin) ubrzavaju ili usporavaju rad stanica i utječu na to koliko energije tijelo troši. Nema smisla imati recimo vozilo koje ne može proizvesti dovoljno energije da se kreće, ili pak sagorijeva toliko da je utrošak energije i resursa sasvim neisplativ. Tako i tijelo želi ravnotežu.
Rast i razvoj
Štitnjača je izuzetno važna u djetinjstvu i adolescenciji jer, uz sve ostale regulatorne funkcije, utječe i na rast i razvoj organizma, kao rast kostiju, razvoj mozga i živčanog sustava.
Rad srca i probave
Optimalna brzina otkucaja srca jedan je od najvažnijih bioloških markera te je strogo regulirana i pod paskom autonomnog živčanog sustava. Štitnjača ubrzava rad srca, te ujedno potiče rad crijeva i održava normalnu probavu – za koju svi oni koji su s nama ovdje već neko vrijeme znaju da je jedan od temelja zdravog i vitalnog tijela.
Tjelesna temperatura
Bez sposobnosti tijela za osobnom termalnom regulacijom život bi bio jedno prilično neugodno iskustvo. Štitnjača pomaže tijelu održati optimalnu toplinu i kalibrirati je s obzirom na toplinu okoline.
Mentalno zdravlje
Nitko se ne voli osjećati anksiozno, maglovito, prazno ili depresivno. Ispravna ravnoteža hormona štitnjače utječe na regulaciju raspoloženja, koncentraciju i pamćenje uopće.
Reproduktivno zdravlje
Ginekolog ili specijalist reprodukcije koji drži do sebe pogledat će i hormone štitnjače u slučajevima neobjašnjive neplodnosti jer oni reguliraju i menstrualni ciklus i plodnost.
Ukratko kod hipotireoze (smanjenog rada štitnjače) dolazi do umora, debljanja, osjetljivosti na hladnoću i suhe kože.
Hipertireoza (pojačan rad štitnjače) pak, kao kod Gravesove bolesti, dovodi do nervoze, mršavljenja, ubrzanog pulsa i nesanice. No to nisu jedini simptomi koji nam mogu pomoći da posumnjamo na Gravesovu bolest.
Glavni simptomi Gravesove bolesti:
Uz spomenuti nagli gubitak tjelesne mase i ubrzan rad srca (tahikardija), nervozu i anksioznost, tu su i:
- Osjetljivost na toplinu i pojačano znojenje kada za to nema nikakve očite potrebe, dakle niste zarobljeni usred toplinskog udara i ne bavite se intenzivnom tjelesnom aktivnošću. Možda samo sjedite mirno u prostoriji koja je ostalima ugodne temperature, no vi se preznojavate.
- Česti proljev ili ubrzan rad crijeva koji mogu dovesti do problema kao što su dehidracija ili nesposobnost dovoljnog upijanja ključnih nutrijenata zbog prebrze evakuacije.
- Tremor (drhtanje ruku) bez očitog razloga. Nemate upalu mišića, niste upravo završili s dizanjem teških utega ili brušenjem ograde.
- Izbočene oči (Gravesova orbitopatija) kao jedan od neobičnijih no vrlo vidljivih znakova.
- Povećana štitnjača (gušavost) gdje je vrat na mjestu gdje se nalazi žlijezda vidljivo natečen i uvećan.
Nutritivne potrebe
Prisjetite se usporedbe s termostatom. Ubrzan rad štitnjače je nepotrebno trošenje i izgaranje, kao da ste odvrnuli termostat do maksimuma. Što je termostat više postavljen to se više energije troši. Hipertireoza povećava bazalni metabolizam, što znači da tijelo troši više kalorija u mirovanju. Ovo, uz učestali proljev, uzrokuje nagli gubitak tjelesne težine i mnoge druge probleme. Kod Gravesove bolesti uobičajena prehrana neće biti dovoljna te je potrebno napraviti ustupke i prilagodbe, osmisliti, individualni način prehrane kako bismo:
- nadoknadili nagle gubitke mišićne mase i tekućine
- osigurali unos svih esencijalnih nutrijenata nužnih za oporavak
- pomogli u upravljanju simptomima poput proljeva i nesanice
- podržali rad jetre, probave i oslabljenog imunološkog sustava
Savjeti za prehranu kod Gravesove bolesti
Jedite svaka 3 sata (ukupno 6 manjih obroka dnevno)
Djeluje kontraintuitivno sa svime što znamo o zdravoj prehrani, no naš primarni cilj je ojačati vas, pomoći u održavanju stabilne razine energije i spriječiti daljnji gubitak na težini.
Povećajte kalorijski unos
Preporuka: najmanje 40 kcal/kg tjelesne mase dnevno. Dakle za nekoga od 70 kg, to bi bilo minimalno 2800 kcal dnevno, idealno i više. Suficit je ono što želimo.
Povećajte unos proteina
Preporuka: 1.5 g proteina po kg tjelesne mase dnevno. Zvuči mnogo no moguće je i proteini su potrebi kako biste ponovo izgradili izgubljenu mišićnu masu. Odlični izvori proteina su jaja, riba, govedina, piletina, grči jogurt, ili pak tofu, grah i leća za one koji bi voljeli dobiti više proteina iz biljnih izvora.
Konzumirajte složene ugljikohidrate
Ugljikohidrati su važni no nikako oni iz slatkiša, vrlo prerađenih namirnica ili bijelog šećera jer mogu izazvati hiperglikemiju. U slučaju Gravesove bolesti (no i za zdravlje općenito) birajte složene ugljikohidrate kao što su zob, batat, kvinoja, heljda, smeđa riža. Držat će vas sitima dugo, pružiti stabilnu energiju i olakšati žudnje za slatkišima.
Unosite 3–4 L tekućine dnevno
Nije tako teško kao što zvuči, ako uvijek uz sebe imate bočicu vode. Broji se sva unesena tekućina (ne samo voda) poput čaja, juhe ili cijeđenog soka. Zbog povećanog znojenja, proljeva i ubrzanog disanja, važno je spriječiti tako čestu dehidraciju.
Izbjegavajte sirove goitrogene
Povrće je odlično no neka povrća, kao kupus, kelj, brokula i soja, imaju negativan utjecaj na ljude s kompromitiranom štitnjačom ako se konzumiraju sirova ili slabo kuhana. Dobrom termičkom obradom (kuhanjem) ovaj problem se znatno smanjuje.
Ograničite unos joda
Kronični nedostatak joda može biti problem za štitnjaču no prevelike količine joda u Gravesovoj bolesti mogu pogoršati simptome, stoga izbjegavajte dodatke s jodom na svoju ruku i uvijek se posavjetujte s liječnikom.
Dodaci prehrani i mikronutrijenti
Uz to što je potrebno prilagoditi generalnu prehranu, Gravesova bolest može se olakšati i još jednim iskorakom za rekalibriranje tijela – nadomještanjem izgubljenih vitamina i mikronutrijenata. Iako prisutni u mnogo manjoj količini od makronutrijenata poput masti, bjelančevina i ugljikohidrata, mikronutrijenti su dirigenti mnogo većih trupa koji upravljaju procesima i skidaju nešto opterećenja s izmučene štitnjače. Kod Gravesove bolesti bio bi idealno suplementirati sljedeće:
- Vitamin D: 2000 IU dnevno
- Selen: 200 μg dnevno (2 brazilska oraha)
- Cink: podržava imunološki sustav i rad štitnjače
- B-kompleks: osobito B1, B6 i B12 (kod anemije)
- Vitamini C i E: antioksidansi koji podržavaju regeneraciju tkiva
- Kalcij i fosfor: za zdravlje kostiju
Zaključak
Eto lijepi moji, doletismo mi tako na kraj priče o maloj leptirolikoj žlijezdi koja orkestrira tjelesnim funkcijama, tiha i radišna. Gravesova bolest nije ugodna, no iako kronična, multidisciplinarnim pristupom može otići u remisiju i svi simptomi mogu biti pod kontrolom, omogućujući sasvim normalan život. Osim terapije lijekovima koja uvelike pomaže u stabilizaciji hormona, pravilna prehrana je još jedan ključ koji će pomoći da se osjećate odlično. Život ne mora biti obilježen igrom lovice s fantomskim, neuhvatljivim i neugodnim simptomima. Pravilna prehrana razvijena s nutricionistom specijaliziranim za endokrinološke poremećaje dugoročno pomaže držati bolest pod kontrolom, održavati zdravu tjelesnu ( i mišićnu) masu, jačati imunološki sustav prirodno i spriječiti komplikacije.
Nadam se da ste na ovim stranicama pronašli neke korisne odgovore za sebe ili nekoga koga volite. Sve može biti bolje. Budite hrabri, odlučni i dosljedni i dobar vam tek i dobro zdravlje dobri ljudi.
Voli vas Alma
Croatian