Za sve vas koji mene, Almu, već znate, također znate i da ne vjerujem da je dijagnoza presuda već je, u mnoštvu ne direktno po život opasnih slučajeva, upozorenje te otvoreni poziv tijela da je potrebno nešto promijeniti. Čak i ako je konkretan uzrok tegobe, simptoma ili oboljenja nepoznat i nije ga moguće medicinski dijagnosticirati, naš stil života uvelike utječe na progresiju, olakšanje ili izlječenje od bolesti pa ni IBD nije iznimka. Dijagnoza IBD-a (Irritable Bowel Disease) ili upalne bolesti crijeva – obuhvaća dvije slične, ali ipak zasebne dijagnoze: Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Obje situacije spadaju pod kronična, autoimuna stanja (gdje imunološki sustav biva zbunjen i napada naša vlastita tkiva i sustave) koja uzrokuju upalu probavnog sustava.
Liječnici su od pamtivijeka, čak i sa svojim ograničenim medicinskim repertoarom, znali da je dobra probava jedan od temelja zdravlja i ravnoteže u tijelu. To je zaista istina jer, kako danas znamo, naše su ljudske stanice višestruko brojno nadjačane mikrobiotskim organizmima koji nastanjuju nekretninu ovoga tijela, bilo da je ugovor o najmu simbiotske ili pak patogene prirode.
Simptomi IBD-a utječu na kvalitetu svakodnevnog života izolirajući oboljelog nemogućnošću jednostavnog obavljanja svakodnevnih radnji ili sramom i povlačenjem zbog neugodnih simptoma koji uključuju bolove u trbuhu, proljev, umor, gubitak apetita i neplanirani gubitak težine. Iako hrana nije uzrok IBD-a, znanstvene studije jasno pokazuju da prehrana, stil života i emocionalno zdravlje imaju veliki utjecaj na tijek ove bolesti, te da je moguće minimizirati simptome i vratiti svoj život.
Iako bi rigidnije grane zapadne medicine voljele da postoji jedno definitivno rješenje za svaku bolest, jedan lijek, jedna singularna veličina koja odgovara svima, to nije realno kod većine stanja jer su naša tijela zasebni mikrosvemiri, slični ali i svaki ponešto drugačiji. IBD nije “jednostavno” stanje, i ne postoji jedno definitivno rješenje za sve oboljele. Ono što postoji je personalizirani pristup prehrani i načinu života koji razvijamo zajedno – pristup prilagođen baš vama, vašoj fazi bolesti, simptomima i ciljevima, onome na što ste spremni ili niste spremni u tijeku terapije. Kao nutricionist, vjerujem u snagu znanja, ali i suosjećanja, slušanja i raznolikosti. Nema smisla ponuditi program koji je pojedincu neodrživ i ne uklapa se u njihov život.
Prehrana kod IBD-a: Što nam kaže znanost?
IBD je zbog svojih simptoma bio plodno tlo za razvoj raznih teorija i zabluda, uključujući i radikalne restrikcije, koje su neodržive, te primjenjivane dugoročno riskiraju nove preosjetljivosti. Neki misle da moraju izbaciti gotovo sve iz tanjura i gladovati ili biti osuđeni na skromni spektar od samo nekoliko „sigurnih“ namirnica. Istina je ipak drugačija: cilj prehrane nije ograničavanje koje dugoročno nije dobro ni za tijelo ni za um, već pronalazak hrane koja podržava zdravlje – u fazi remisije, ali i tijekom pogoršanja. Naš cilj je sagledati situaciju ne s gledišta straha i demoniziranja namirnica nego s točke podrške.
Tijekom aktivne faze bolesti, želimo olakšati probavnom sustavu posao i dati mu priliku da se oporavi. Preporučuje se:
- Birati lako probavljivu hranu, često kuhanu ili pasiranu, kako bi je mogli lakše metabolizirati i izvući nutrijente bez velikog utroška energije za probavu, pogotovo ako ste već izgubili na težini.
- Izbjegavati gruba vlakna za koja tijelu također treba više energije kako bi ih razgradilo (npr. sirovo povrće s korom).
- Unositi dovoljno tekućine i elektrolita.
- Razmotriti dodatke prehrani (npr. željezo, B12, vitamin D) vođeno uvidima iz posljednjih nalaza jer su šanse da je IBD uzrokovala deficite zbog smanjene apsorpcije.
U fazi remisije, naglasak je na jačanju sustava koji se oporavlja te ciljamo:
- Povratku raznolikosti u prehranu nakon prethodne restriktivnije faze koja će umanjiti raznolikost mikrobioma, a trebamo raznolike i robusne kulture.
- Postepenom uvođenju topivih vlakana (npr. zob, chia, kuhana mrkva).
- Podršci zdravoj crijevnoj mikrobioti (fermentirane namirnice, prebiotici – ako su podnošljivi) koju želimo ojačati kako bi mogla raditi svoj posao.
- Održavanju stabilne tjelesne mase i dobrog nutritivnog statusa. Ne želimo da dalje gubite na težini.
Primjer namirnica koje se preporučuju kod IBD-a i često se dobro podnose:
- Kuhano ili pasirano povrće (mrkva, tikvica, bundeva)
- Bijela riža, tjestenina, bijeli kruh bez sjemenki
- Banane, pečene jabuke, dinja
- Kuhano nemasno meso (piletina, puretina), bijela riba, kuhana jaja
- Jogurt bez laktoze (ako se podnosi), fermentirani napitci
- Bistre juhe, blagi biljni čajevi (kamilica, menta)
Namirnice koje mogu pogoršati simptome u aktivnoj fazi bolesti, (od kojih neke možemo iznova uvesti u fazi remisije):
- Sirovo i vlaknasto povrće (npr. kupus, paprika, brokula)
- Mahunarke (grah, leća) – mogu izazvati nadutost i plinove i pogoršati bolove
- Cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke
- Alkohol, gazirana pića, kofein (koje bi bilo preporučeno izbjegavati ili minimizirati i generalno)
- Mliječni proizvodi (osobito ako postoji intolerancija na laktozu)
- Umjetna sladila (poput sorbitola i manitola) koja mogu pogoršati crijevnu disbiozu
Što je s vlaknima?
Vlakna nisu nužno problem i trebamo ih, no nisu sva vlakna stvorena jednaka. Vrsta i količina moraju biti pažljivo prilagođeni situaciji i osobi. Pa tako:
- Topiva vlakna (zob, kuhana jabuka, psyllium) često pomažu kod proljeva jer upijaju višak tekućine. Želimo zaustaviti proljev jer je neugodan, jer smanjuje apsorpciju nutrijenata i potiče dehidraciju.
- Netopiva vlakna (mekinje, sirovo povrće, sjemenke) mogu iritirati crijeva tijekom aktivne faze bolesti, pa ih stoga u početku preporučujemo izbjegavati. No u fazi remisije preporučuje se postupno uvođenje vlakana kako bi se poboljšala funkcija crijeva i potaknula zdrava crijevna mikrobiota.
Vitamini i minerali – na što obratiti pažnju?
Kao što smo spomenuli, IBD povećava rizik od nutritivnih nedostataka zbog loše apsorpcije, proljeva i smanjenog unosa hrane. Posebno su važni:
- Željezo – koji često manjka manjak zbog krvarenja u crijevima i kronične upale
- Vitamin B12 – osobito kod zahvaćenosti završnog dijela tankog crijeva
- Vitamin D – koji je kronično nizak kod mnogih bolesnika
- Kalcij – važno ga je kontinuirano pratiti ako se izbjegavaju mliječni proizvodi ili dugotrajno koriste kortikosteroidi
- Folna kiselina (vitamin B9) – koja je nužna za normalno stvaranje krvnih stanica i proizvodnju energije
- Cink i magnezij – koji se lako gube kroz proljev, a važni su za normalnu imunološku funkciju i obnovu tkiva
Nemojte samo naslijepo uzimati suplemente ili slušati nekoga tko vam ih nudi bez prethodnog testiranja nedostataka. Preporučuje se redovita laboratorijska kontrola i, po potrebi, suplementacija – uvijek uz savjet stručnjaka. Kontrola je naša vodilja, bez nje tapkamo u mraku.
Ova lista nikako nije iscrpna te će i kod sasvim zdravih probavnih sustava pojedinci imati različite reakcije na iste namirnice. Pa tako i svaka osoba s IBD-om ima vlastitu toleranciju na određene namirnice i može razviti drugačije nutritivne deficite od istog stanja – ono što savršeno odgovara jednom pacijentu, može izazvati intenzivne simptome kod drugog. Zato su praćenje reakcija, posebice u fazi uvođenja novih namirnica, vođenje dnevnika prehrane i stručna podrška u prehrani i suplementaciji ključni. Ovo nije nešto što preporučujemo da prejašete sami uz neke generalizirane savjete koji bi za vas mogli biti sasvim krivi.
Korisne prilagodbe životnog stila
Kao i svaka bolest ili tjelesna nelagoda, IBD ne pogađa samo crijeva – utječe i na mentalno zdravlje, energiju, međuljudske odnose i vaše životne planove. Pokušajte zamisliti odlazak na običnu večeru s prijateljima ili obitelji, spoj, dan u uredu ili putovanje kada ne znate hoćete li dragocjene sate provesti na toaletu ili u bolovima i ne znate kako si pomoći, niti što je bio okidač. Nije ugodno živjeti stalno na oprezu dok se vaš svijet smanjuje i ne osjećate se slobodnima u vlastitom tijelu. Izvan same prehrane, uvođenje promjena u načinu života može značajno ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života, jer je upravo to ono što nam bolest oduzima: Stoga razmotrite i sljedeće aspekte života:
- Stres menadžment: Osjećate li stalno kao da vas nešto pritišće, neodređenu paniku, kao da se ne možete u potpunosti opustiti i da ste neprekidno u stanju niskog starta? Za razliku od opravdanog kratkotrajnog stresa,nakon kojeg se tijelo i um smiruju kada razlog za stres prođe, kronični stres odjekuje tijelom i može pogoršati simptome IBD-a. Osjećate li da bi ovo moglo biti nešto što pridonosi simptomima, provjerene tehnike poput mindfulnessa, meditacije, vođene relaksacije i lagane tjelovježbe mogu pomoći.
- Kretanje: kretanje generalno može nam pomoći da preradimo stvari kroz pokret, da možda ono što je nemoguće izgovoriti ili objasniti iznojimo iz sebe. Umjerena tjelovježba (npr. hodanje, joga, plivanje) može poboljšati probavu, raspoloženje i smanjiti upalu. U aktivnoj fazi bolesti ne preporučujemo izuzetno naporne i iscrpljujuće treninge jer je tijelo već oslabljeno, a intenzivni napori bi mogli podići kortizol te potencirati upalu.
- San: Nema boljeg recepta za oporavak do sna. Kada spavamo, tijelo ulazi u izuzetno intenzivan modus oporavka i popravljanja štete u organizmu i nedostatak sna povezan je s težim tijekom mnogih bolesti, pa tako i IBD-a. Ciljajte na 7–8 sati kvalitetnog sna svake noći. Kvaliteta je bitna. Pronađite rutinu pred spavanje koja vam odgovara i religiozno čuvajte svoje tihe sate. Ako trebate spavati više dok se oporavljate, slušajte tijelo.
- Psihološka podrška: Probavni sustav i mozak razgovaraju neprekidno te kako psihološki stres može uzrokovati probavne probleme i probavni problemi mogu poremetiti psihološko stanje. Utvrđeno je da su anksioznost i depresija češće kod osoba s IBD-om te su psihološka pomoć i terapija važan dio oporavka i cjelokupne brige o sebi. Svi ponekad imamo teška razdoblja i lakše je proći kroz njih uz nekoga tko razumije i ovdje ej da bude podrška i oslonac.
Koja je uloga nutricionista (dakle mene) u IBD-u?
Kao zaljubljenik u ljude, dobre tanjure i stručnjak za prehranu, tu sam da vam pomognem:
- Prerezati kroz buku frustracije i nerazumijevanja i prepoznati koje namirnice vam odgovaraju, a koje izazivaju simptome.
- izraditi baš vaš individualni plan prehrane prema trenutačnoj fazi bolesti. Ovaj plan će se mijenjati kako se oporavljate, ali moramo znati gdje smo.
- Nadoknaditi nutritivne deficite (što ćemo utvrditi testiranjem a ne pogađanjem) i podržati crijevnu mikrobiotu da se oporavi do zdrave raznovrsnosti.
- Voditi vas kroz prehrambene izazove (kojih će biti) u stvarnom životu, a ne samo na papiru: posao, putovanja, društveni događaji. Jer IBD nije razlog da prestanete živjeti već da naučite živjeti kvalitetnije.
- Naučit ćemo kako ponovno uvoditi namirnice koje ste možda izbjegavali bez razloga.
IBD je kompleksno stanje, neobična individualna slagalica koja naizgled nema početka ni kraja, no vi ne morate prolaziti kroz to sami. Moj posao i moja strast je da pomognem voditi vas kroz zbunjujući labirint simptoma, okidača i reakcija te da vratimo kvalitetu života kakav želite živjeti. Ako tražite podršku koja je stručna, ali i empatična, nekoga tko želi razumjeti i riješiti zagonetku – javite mi se. Zajedno možemo pronaći rješenja koja su održiva u kontekstu stvarnog života i obveza te prilagođena vama. IBD ne mora nužno značiti stalno odricanje i osjećaj kao da propuštate nešto u čemu ostali uživaju. Uz stručnu podršku i pravi plan, možete jesti s manje straha, uz mnoštvo okusa – i živjeti s više ravnoteže.
Kao i uvijek, dobar vam tek i dobro zdravlje dobri ljudi.
Voli vas Alma
Znanstveni izvori:
⸻
Croatian