Mentalno zdravlje, SIBO i IBS
Vi ste cjelovito biće unutar kojega ni jedan sustav ne operira samostalno u vakuumu, gluh i slijep na okoliš koji stvaraju interakcije svih ostalih organa i sustava. Svi mi činimo najbolje što možemo i razlamanje zapadnjačke medicine na discipline je bio logični način za stvaranje stručnjaka u određenom polju.
No, tijelo staro 5 do 7 milijuna godina evolucijske povijesti ne zanimaju naša stoljećima mlada pravila i sustavi koja ne reflektiraju stvarnost ovoga tijela. Jeste li se ikada bojali progovoriti o neproporcionalnoj depresivnoj ili anksioznoj reakciji koja je popratila crijevnu virozu ili kuru antibiotika?
Ovo poljuljano mentalno zdravlje rezultat je crijevne mikroflore izbačene iz balansa, ugrožavajući zdravlje, vitalnost i kvalitetu života.Vaša depresija i anksioznost su bile stvarne i rezultat kemijskih promjena u tijelu.
Mikrobiom crijeva, sastavljen je od bilijuna mikroorganizama s kojima simbiotski dijelimo tijelo i igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja. Dugotrajni disbalans u ovoj radišnoj i uravnoteženoj zajednici mikroorganizama može dovesti do različitih gastrointestinalnih poremećaja, poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS) i bakterijskog prerastanja u tankom crijevu (SIBO).
Zanimljivo je da istraživanja sve više pokazuju ono što iskustveno već znamo – kako su mentalno i gastrointestinalno zdravlje međusobno povezani, da komunikacija teče u oba smjera te da stres i anksioznost mogu značajno utjecati na razvoj i pogoršanje gastro-intestinalnih stanja.
Što su IBS i SIBO?
Sindrom iritabilnog crijeva (Irritable bowel syndrome – IBS) kronični je poremećaj koji se očituje bolovima u trbuhu, nadutošću, plinovima, proljevom i/ili zatvorom. Iako točan uzrok IBS-a nije u potpunosti shvaćen, smatra se da kombinacija promjena u motilitetu crijeva, preosjetljivosti crijevnog živca, disbalansa crijevne mikrobiote i psiho-socijalnih faktora doprinosi ovom stanju.
Bakterijsko prerastanje u tankom crijevu (Small intestinal bacterial overgrowth – SIBO) nastaje kada se bakterije, koje se obično prirodno nalaze u debelom crijevu, prekomjerno razmnože u tankom crijevu. Ovo stanje može izazvati simptome slične IBS-u, uključujući nadutost, plinove, proljev i bolove u trbuhu. SIBO je često povezan s IBS-om, a neka istraživanja sugeriraju da bi SIBO mogao biti uzrok ili faktor koji doprinosi IBS-u.
Naša crijevna mikrobiota nas voli
Crijeva su središte zdravlja i imuniteta. Ona su mjesto gdje tijelo uzima vanjske elemente, razlama ih na dijelove koje može iskoristiti za energiju i stvaranje novih stanica, te omogućuju da tijelo čini ono za što je učinjeno – da se obnavlja, uzdržava i liječi. Gastrointestinalni trakt je zapravo, uz kožu, mjesto gdje tijelu koje ima direktni kontakt s vanjskim svijetom, a crijevna mikrobiota ima ulogu čitanja informacija izvana i iskorištavanja resursa iz hrane na najučinkovitiji način za zdravlje i vitalnost organizma kojem pripadaju i kojeg služe.
Crijevna mikrobiota igra ključnu ulogu u održavanju crijevnog zdravlja, uključujući probavu hrane do najsitnijih građevnih ili energetskih elemenata poput glukoze ili aminokiselina. Također služi i za sintezu vitamina i većinski je odgovorna za održavanje imunološkog sustava. Ovo znači da kada jedemo za zdravlje hranimo naš mikrobiom. Kada je mikrobiota u disbalansu, kao u slučaju SIBO-a, dolazi do prekomjernog rasta bakterija koje fermentiraju neprobavljene hranjive tvari, stvarajući plinove i uzrokujući simptome poput nadutosti, proljeva ili zatvora. Hrana u tijelu bi trebala biti probavljena, ne fermentirana, a neprobavljeni ostatak i bakterije koje su završile svoj životni ciklus izbačene redovitim pražnjenjem crijeva.
Naša crijeva nas vole i neumorno rade kako bi nas zaštitila od potencijalno opasnih situacija, a psihosocijalni čimbenici mogu značajno utjecati na sastav i funkciju crijevne mikrobiote. Na primjer, kronični stres može namjestiti utakmicu koja se neprekidno odvija u crijevima između raznih kolonija bakterija te smanjiti broj korisnih bakterija i povećati broj potencijalno patogenih mikroorganizama.
Ovaj disbalans može dodatno oslabiti crijevnu barijeru i povećati osjetljivost crijeva na nadražaje te povećati propusnost. Crijevna barijera služi kako bi zadržala sve nedovoljno probavljene elemente, nekorisne ili štetne komponente, patogene i toksine unutar crijeva i ne dozvoljava im prelazak u organizam. No oslabljena barijera rezultira pukotinama kroz koje krv prima tvari i spojeve koje nikada nije trebala vidjeti, pokrećući upalne reakcije koje mogu pogoršati simptome SIBO-a i IBS-a. Takva upala može dodatno oštetiti crijevnu mikrobiotu, stvarajući začarani krug simptoma i disbalansa.
Psihološki faktori kao amplifikatori gastrointestinalnih poremećaja
Što dublje kopamo to nalazimo sve više dokaza koji ukazuju na značajnu povezanost između mentalnog zdravlja i gastrointestinalnih poremećaja. Svi sustavi u tijelu komuniciraju i to je životno važna činjenica koja određuje sve od brzine disanja, preko izlučivanja inzulina do pH vrijednosti krvi koja omogućava život. Veza probavnog i mentalnog sustava poznata je kao “crijevo-mozak os” i odnosi se na dvosmjernu komunikaciju između gastrointestinalnog trakta i središnjeg živčanog sustava. Kroz ovu os, emocionalni i psihološki stres može direktno utjecati na motilitet crijeva, izlučivanje želučanih sokova i imunološke reakcije, što može pridonijeti simptomima SIBO-a i IBS-a ili pak nepovoljna crijevna situacija može uzrokovati neugodna emocionalna stanja poput anksioznosti.
Stres i anksioznost lako mogu povećati osjetljivost crijeva i promijeniti normalan ritam crijevnih kontrakcija. Ovo ste vjerojatno neugodno iskusili u kriznim životnim situacijama koje su ubrzo rezultirale promjenom toalet navika, uzrokujući dijareju ili zatvor ubrzo po nastupanju stresnog događaja ili traume. Stres također može utjecati na imunološki sustav, kako čitavog organizma tako i probavnog trakta te dovesti do upalnih reakcija u crijevima, što može pogoršati disbiozu (disbalans crijevne mikrobiote) i povećati rizik od SIBO-a. Osobe koje pate od anksioznosti ili depresije često prijavljuju izraženije gastrointestinalne simptome što može biti posljedica promjena u autonomnom živčanom sustavu koji regulira funkcije unutarnjih organa, uključujući i crijeva.
Neprekidan crijevo-mozak razgovor
Crijevo-mozak os možete zamisliti poput dva tinejđera koji su vječno na telefonu dijeleći svaki trenutak dana do najsitnijih detalja. Ovi tinejđeri su na telefonu dok se ujedno dopisuju i igraju zajedno igru života umreženi preko interneta živčanih putova, hormonskih signala i imunološke reakcije. I baš kao i kod stvarnih tinejđera, vi naposljetku plaćate račun ovog razgovora.
Vagusni živac, koji povezuje mozak s crijevima, glavna je telefonska linija – ključni kanal kroz koji se prenose signali stresa. Kada je osoba pod kroničnim stresom, vagusni živac može mijenjati motilitet crijeva i sekreciju probavnih sokova, što ubrzo rezultira simptomima kao što su bol, nadutost i promjene u ritmu stolice.
Terapijske intervencije
Uzimajući u obzir složenu interakciju između psihe i gastrointestinalnih poremećaja, ispravne i temeljite terapeutske intervencije često uključuju multidisciplinarni pristup. Pored standardnih tretmana kao što su nužne prehrambene modifikacije, antibiotici za kontroliranje SIBO-a ili lijekovi za ublažavanje simptoma IBS-a, sve više se preporučuju i psihološke intervencije.
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), hipnoterapija usmjerena na crijeva, mindfulness tehnike i bihevioralni tretmani mogu pomoći pacijentima da bolje upravljaju stresom, anksioznošću i depresijom. Kontroliranje svoga uma i preuzimanje kontrole nad osobnim mentalnim zdravljem smanjuju simptome gastrointestinalnih poremećaja.
U nekim slučajevima, probiotički suplementi koji pomažu u obnavljanju zdrave crijevne mikrobiote, mogu biti korisni, no potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdila njihova puna učinkovitost za ovakve ekstremnije i dugotrajnije disbioze.
Zaključak
Tijelo je mudrije i sposobnije se izliječiti no što možemo, u svom fragmentarnom znanju o njemu, i zamisliti. Ne troši energiju na stvari koje nisu nužne za preživljavanje čime zaključujemo da je mozak-crijeva os – pokrivena iz toliko kuteva raznim mehanizmima komunikacije – nužna za preživljavanje i optimalno zdravlje. Ne razumijemo još uvijek sve mehanizme interakcija organa i sustava najkompleksnije mašinerije pod kapom nebeskom no napredujemo u razumijevanju veze između psihe i gastrointestinalnih poremećaja kao što su SIBO i IBS.
Nastavak istraživanja i slušanja tijela ključni su za razvoj sveobuhvatnih terapijskih strategija te holističkih i individualnih pristupa liječenju ovih gastrointestinalnih stanja. Integriranjem medicinskih intervencija i psiholoških pristupa poput učenja novih metoda nošenja sa stresom ili traumama, pacijenti zaista mogu postići bolje upravljanje simptomima i poboljšanje kvalitete života.
U budućnosti se nadamo daljnjim istraživanjima koja bi se trebala usmjeriti na preciznije razumijevanje mehanizama crijevo-mozak osi i na razvoj personaliziranih tretmana koji uzimaju u obzir i tjelesne i psihološke aspekte zdravlja i čovjeka kao bića koje je mnogo više no samo zbroj faktora koji ga sačinjavaju, baš kao i naš mikrobiom.
Nadamo se da ste pronašli neke korisne informacije te, kao i uvijek, dobar vam tek i dobro zdravlje dobri ljudi.
Voli vas vaša Alma.
Izvori
2. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16473077/
Croatian